Pavlini u Lepoglavi

Pavlini, redovnički red kojeg je svojim primjerom i životom utemeljio sv. Pavao Pustinjak, u Hrvatskoj su bili prisutni od 13.st pa sve do 1786.godine kada je car Josip II ukida njihov red.

Povijesna istraživanja govore o tome kako je pavlinski samostan s crkvom Blažene Djevice Marije u Lepoglavi podignuo grof Herman II. Celjski 1400.godine.

Pavlinski samostan i crkva su spaljeni do temelja pod najezdom Turaka u 15.st., ali su ponovno podignuti krajem 15.st. uz pomoć hrvatskog hercega Ivan Korvin i u njemu su pavlini djelovali sve do ukinuća njihova reda.

Pavlini su na ovim prostorima širili obrazovanje i u Lepoglavi su podignuli prvu javnu gimnaziju u kontinentalnoj Hrvatskoj. No, osim obrazovanja doprinijeli su razvoju književnosti, kiparstva, slikarstva, medicine, poljoprivrede …

Pavlinski redovnik Ivan Ranger je jedan od najznačajnijih baroknih umjetnika u Hrvatskoj koji je oslikao brojne crkve i kapelice u ovom kraju, od kojih svakako vrijedi istaknuti kapelicu Sv. Jurja u Purgi Bednjanskoj.

Drugi istaknuti pavlin je bio Ivan Belostenec koji je svojim rječnikom Gazophilacium doprinio razvoju hrvatskog jezika.

Legenda o nastanku pavlinskog samostana u Lepoglavi

Prema lokalnoj legendi, vjeruje se da je pavlinski samostan podignut na mjestu pokraj izvora vode na ostacima nekadašnje zavjetne kapelice u čast Blažene Djevice Marije koju je podignuo tadašnji gospodar ovog kraja. Prema toj legendi, taj gospodar je sa svojom gluhonijemom kćeri živio u dvorcu na brežuljku Gorica, gdje se smjestila Lepoglava.

Podno dvorca, u podnožju brda, smjestio se izvor pitke vode gdje se gospodar spustio sa svojom gluhonijemom kćeri i zatekao čopor mladih vučića koji pod budnim okom vučice pije vodu s izvora. U razmišljanjima kako da obrani svoju kćer od vučiće, oca je odjednom prenuo radosni djevojački smijeh – tada je po prvi puta začuo glas svoje kćeri. Vučica se u međuvremenu s mladima sakrila u šumi, a otac se zavjetovao da će na tom mjestu kraj izvora izgraditi kapelicu u čast Blaženoj Djevici Mariji.

Stoljećima kasnije, arheološka istraživanja u sjeveroistočnom kutu plavinskog samostana su otkrila temelje crkve za koju se pretpostavlja da su stariji od sadašnje, a odmah ispod apside su pronašli izvor vode.